STAROGRČKA ATINA
Starogrčka Atina je bila jonski polis koji se nalazio na poluostrvu Atici. U njoj su živeli aristokrate, demos (narod) i robovi. U najstarije vreme Atinom su vladali bazileusi (kraljevi). Ostale aristokrate nisu bili zadovoljni tim državnim uređenjem. Svake godine je birano 9 aristokrata koji su se nazivali arhonti. Oni su delili vlast sa areopagom, većem koje je zasedalo na brdu posvećenom bogu rata Aresu. Međutim, ljudi iz demosa nisu bili zadovoljni. Između njih i aristokrata se javila ogorčena borba. Na kraju su pravo da učestvuju u vlasti dobili i bogate zanatlije i trgovci iz demosa. Najvišu vlast imala je Narodna skupština koja je donosila sve odluke vezane za upravljanje državom. Atina je bila demokratsko-robovlasnička država.
Do 6. veka p. n. e. rašireni socijalni nemiri doveli su do Solonovih reformi. One će na kraju utrti put za Klistenovo uvođenje demokratije 508. p. n. e. Atina je do tada postala značajna pomorska sila sa velikom flotom i pomagala je ustanak jonskih gradova protiv persijske vladavine. U kasnijim Grčko-persijskim ratovima, Atina je uz Spartu, vodila koaliciju grčkih država koja će na kraju odbititi Persijance, odnevši odlučne pobede kod Maratona 490. p. n. e. i Salamine 480. p. n. e. Međutim, ovo nije sprečilo da Persijanci dva puta zauzmu i razore Atinu, nakon junačkog otpora Spartanaca i njihovog kralja Leonida kod Termopila, nakon koje su i Beotija i Atika potpale pod Persijance.
Decenije koje su usledile su postale poznate kao Zlatno doba atinske demokratije, u kojima je Atina postala vodeđi grad Antičke Grčke, sa kulturnim dostignućima koji su postale osnova zapadne civilizacije. Pisci Eshil, Sofokle i Euripid su delovali u to vreme, kao i istoričari Herodot i Tukidid i lekar Hipokrat. Predvođeni Periklem, koji je podsticao umetnost i učvršćivao demokratiju, Atina je pokrenula ambiciozni građevinski program u kom su sagrađeni atinski Akropolj sa Partenonom, kao i u projekat izgradnje imperije kroz Delski savez. Prvobitno zamišljen kao savez grčkih polisa u odbrani protiv Persijanaca, Delski savez se uskoro pretvorio u sredstvo za sprovođenje atinskih imperijalističkih ambicija. Tenzije koje su time nastale vodile su do Peloponeskog rata, u kom je Atina poražena od svog rivala Sparte.